X
GO

Novosti
Novosti : Tri knjige Slavice Moslavac

Tri knjige Slavice Moslavac u 2020. g.

Tijekom 2020. godine Slavica Moslavac izdala je tri knjige posvećene Baki Mari-počimalji KUD-a Seljačka sloga iz Kutine, druga govori o djelatnosti KUD-u Jelenčanka iz Gornje Jelenske i treća je monografiju koja zaokružuje istraživanje materijalne i nematerijalne baštine Moslavine, Hrvatske Posavine, Banovine i Bilogore.

  1. Promocija knjige o baki Mari, Bila jedna djevojčica, Etno kuća u Crkvenoj ulici u Kutini, 7. 7. 2020. u 19,00 sati

 

Cijeli život Marije Lenart, od milja zvana Baka Mara vezan je za promidžbu tradicijske pjesme, plesa i narodnog veselja. Danas, iako u poodmaklim godinama (87. godina!)

još uvijek ne miruje, ne povlači se i vrlo je aktivna te ne možemo zamislili nastup KUD- a „Seljačka sloga“ iz Kutinskog sela iz Kutine bez nadaleko prepoznatljive, čak možemo reći brendirane pjesme s počimaljom bakom Marom, koja svojom osobnošću, načinom i doživljajem glazbe pridonosi posebnosti izvedbe pojedinog napjeva. Nisu uvijek iste pjesme bile aktualne, već su se one tijekom vremena mijenjale, dograđivale, a u suradnji s drugim pjevačima i kazivačima obnavljale tako da su pjevači i pjevačice iz Kutinskog sela u svoju riznicu napjeva uspjeli sakupiti ne mali broj naslova, pa su za buduća pokoljenja izdali čak tri nosača zvuka pod nazivima: Moslavino, lijep si kraju /30/; Išel je dragi dragoj spat /16/i Kada sam tebi došao /13/. Tekstove o Baki Mari napisale su Vesna Tomljenović, Ljerka Jevremović i Slavica Moslavac.

 

  1. Promocija knjige „Sjajna zvijezdo usred Moslavine“ u Gornjoj Jelenskoj, 25.9.2020. u 18,00 sati

Knjiga „Zvijezdo sjajna usred Moslavine“, autorice Slavice Moslavac, na 60-tak stranica fotografijama i tekstom, govori o kraju i ljudima, o vrijednim prenositeljima tradicijske baštine, aktivnim članovima KUD-a „Jelenčanka“ iz Gornje Jelenske, koji djeluju tek desetak godina.

Udruga "Ivanje" Gornja Jelenska osnovana je 26.5.2006. g. a imala je cilj promovirati Gornju Jelensku na kulturnom, povijesnom, znanstvenom, sportskom, umjetničkom i drugim područjima, kroz proslave i obilježavanja značajnih datuma i obljetnica vezanih za povijest i tradiciju samoga mjesta. Zatim trebala je organizirati predavanja i tribine s ciljem obrazovanja stanovništva kojima se unapređuje društveni, gospodarski i kulturni život, kao što su sportske aktivnosti mladeži i odraslih, radne akcije na uređenju sela, njegovanje starih tradicijskih zanata i dr. Uloga joj je i da kontaktira i održava vezu s Jelenčanima širom Hrvatske i inozemstva, razvija suradnju i održava vezu s udrugama iz Delnica i ostalim srodnim udrugama na području Republike Hrvatske.

Tijekom vremena stvorila se želja Jelenčana da se ožive i brojni tradicijski običaji, narodno ruho, pjesma i ples pa su 17. 4. 2010., a povodom obilježavanja 300. godišnjice dolaska Delničana u Gornju Jelensku na inicijativu Ksenije Tomac Špoljarić, osnovali kulturno umjetničko društvo „Jelenčanka“. Ideja da se osnuje KUD postojala je i ranije, a njezina realizacija krenula je 1. veljače 2010. kada je održan prvi radni sastanak i odmah se pod stručnim voditeljstvom Katice Tomac krenulo i s plesnim i tamburaškim probama.

KUD Jelenčanka okuplja preko 50-ak aktivnih plesača, pjevača i tamburaša te 15-ak djece. Brigu o KUD-u vode predsjednica KUD-a (svih 10 godina) Ksenija Tomac   Špoljarić, tajnica Nevenka Kundrata Carek. Kada je riječ o programu rada, osim moslavačkih napjeva i kola, rado izvode običaje, pjesme i kola iz susjednih krajeva od bilogorskih, međimurskih, slavonskih do gorskokotarskih, točnije delničkih, a od običaja rado izvode moslavačke svadbene običaje. Gornja Jelenska ima i svoju glazbenu baštinu. Pjevalo se kod napornog rada ili zajedničkog druženja na čehanju perja, sijelima, prelima i prigodom ostalih težačkih radnji. Pjesma se čula s pašnjaka, livada i polja a po napjevima počimalja znalo se odakle se čuje pjev s: Vaplenice, Lajničke, Repušnjaka, Paklenice, Jaruga, s Mikulčinove ograde, Oškrtova, Murvinskog jarka, od Trnaka, pod Kalčenicom i mnogih drugih mjesta. Pjevalo se po danu, predvečerje i naravno, najveseliji i najuporniji i pred zoru. Pjevalo se u kolu gdje su djeca trčkarala oko odraslih više smetajući nego učeći, ali s vremenom usvajajući i prenoseći stečena iskustva na nove naraštaje.

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja KUD je postigao zapažene rezultate rada te je od stručnih komisija bio izabran da predstavlja moslavački kraj na brojnim smotrama kao što su Vinkovačke jeseni (2013.), a veliko zadovoljstvo i osobita čast bilo je sudjelovati na 50. Vinkovačkim jesenima 2015. godine, 2016. na Đakovačkim vezovima te više puta u Delnicama na Međunarodnoj smotri. Pjevačka skupina KUD-a predstavila se u Metkoviću na smotri „Na Neretvu misečina pala“. Sudjelovali su u Čakovcu na Smotri koreografskog folklora 2014. g., zatim u brojnim gradovima kao što je bilo predstavljanje u Dubrovniku, Šibeniku, Omišu, Zagrebu, Gospiću, Perušiću, Prelogu, Križevcima, Makarskoj, Pakoštanima, Novigradu Podravskom, Petrinji, Požegi, Zadobarju, Novigradu Istarskom, Prelogu, Pleternici, Posavskim Bregima…, a od inozemnih turneja svakako treba izdvojiti odlazak na festival u Grčku 2015. g. i Bosnu i Hercegovinu i to u Vitez 2014. i Ramu 2019. godine. Nikako se ne treba zaboraviti sudjelovanje na brojnim događanjima i u susjednim mjestima: Voloderske jeseni u Voloderu, Izbor najljepšeg para u Osekovu, Marijanske svečanosti u Potoku, Repušnički susreti u Repušnici, Proljeće u Šartovcu. U Popovaču su pozivani na razna društvena i politička događanja. Sudjelovali su na manifestaciji Proljeće u Popovači ali i održavali samostalne božićne koncerte. Osobita važnost pridaje se i svim smotrama koje se održavaju u Kutini od pjevačkih, dječjih i folklornih za odrasle do Županijske smotre u Martinskoj Vesi.

Za prepoznatljivost KUD-a važne su primjerene i uređene narodne nošnje, a u brojnim povorkama važnu ulogu imaju i barjaktari. Prvi barjak izradila je Renata Pleše, a drugi Ruža Marinić koja zajedno s Ivanom Barbarić vodi brigu o usklađenosti i uređenosti folklornog kostima. Početni sponzorski impuls 2010. prva je uručila Melissa Grüne.

                                                                

  1. Promocija monografije i životnog djela „Etnografski zapisi po Moslavini i širem zavičaju“, autorice Slavica Moslavac, Muzej Moslavine Kutina, 30.11.2020. u 13,00 sati u MMK, samo za medije; na TV Laudato u Zagrebu bila je promocija 23. 9. 2020., voditelja Đure Vidmarovića; na Radio Moslavini 4.12.,2020.  i Radio Ivanić Gradu 1.12. 2020. godine.

 

U Muzeju Moslavine Kutina na konferenciji za novinare predstavljena je knjiga „Etnografski zapisi po Moslavini i širem zavičaju“, autorice i muzejske savjetnice Slavice Moslavac. Riječ je o kapitalnom djelu kojim povjesničarka i etnologinja, voditeljica Etnografskog odjela Muzeja Moslavine Slavica Moslavac obilježava 40. godina rada i odlazak u zasluženu mirovinu.

Životno djelo autorice predstavila je ravnateljica Muzeja Jasmina Uroda Kutlić. „U svom radu Slavica Moslavac istraživala je Moslavinu, Bilogoru, Hrvatsku Posavinu, Banovinu i Zapadnu Slavoniju. Objavila je niz popularnih članaka, publikacija, stručnih tekstova, kataloga, priručnika, razglednica i etnografskih mapa. Velik dio vremena posvetila je izučavanju folklornog i građanskog kostima Moslavine, ali i nacionalnih manjina u Sisačko-moslavačkoj županiji. Izučavala je i tradicijsku arhitekturu Kutine, Moslavine i Posavine, te glazbenu baštinu sjeverozapadne Hrvatske.“ – istaknula je ravnateljica Muzeja Moslavine dodavši kako ovo djelo ostaje u nasljeđe budućim naraštajima za nastavak istraživanja i očuvanja narodnog blaga kojeg je Slavica očuvala i promovirala.

Pet uglednih stručnjaka - recenzenata napisalo je svoje viđenje ove monografije i smatraju da ima izuzetnu vrijednost objedinjavanja na jednom mjestu i to: dr. sc. Tvrtko Zebec, Božica Brkan, prof., Josip Forjan, prof., Ivica Ivanković, prof. i Tatjana Brlek, prof.  Etnografski zapisi po Moslavini govore nam dakle o materijalnoj i duhovnoj ostavštini Moslavine i šireg zavičaja, o obredima i običajima kroz godinu, naslijeđenoj baštini iz prošlosti, ali i trajnim vrijednostima koje se održavaju i danas.

Tijekom 40-godišnjeg rada i istraživanja Moslavine, Hrvatske Posavine, Bilogore, Banovine i Poilovlja etnologinja Muzeja Moslavine Kutina, Slavica Moslavac, priredila je niz samostalnih i skupnih izložbi, obradila brojne teme vezane za stanovanje, život u obiteljskim hrvatskim zadrugama, obrede i običaje koji su se održali i koji su opstali i danas usprkos informatizaciji, modernizaciji i novim tehnologijama. Stoga se ukazala potreba, prije odlaska u mirovinu 1.1.2021., objediniti u cjelovitu monografiju pod nazivom Etnografski zapisi po Moslavini i širem zavičaju /kraj, ljudi, običaji/ veći dio svojih istraživanja ovog područja podijelivši ga u nekoliko cjelina.

„Dakle, Etnografski zapisi po Moslavini i širem zavičaju predstavljaju veći dio moga istraživanja, od izučavanja arhivske građe, traženja podatka u literaturi, obilazaka brojnih kazivača tj. dobrih i dragih ljudi koji su mi pomagali u nesebičnom davanju informacija kao i darivanju etnografskih predmeta. Moram naglasiti da monografije ne bi ni bilo da me pet godina nisu nagovarali gospodin Josip Gobac i ljubiteljica tradicijskih vrijednosti i književnica, uporna gospođa Božica Brkan.  Oni su između ostalog rekli da …“ sav moj rad nije dovoljan ako nije objedinjen u jednoj monografiji, te mora predstavljati bazu budućim istraživačima i zaljubljenicima u etnografsku baštinu ovog dijela centralne Hrvatske“– rekla je na promociji za medije autorica Slavica Moslavac dodavši kako će i dalje raditi na očuvanju i promociji narodne i tradicijske baštine Moslavine i šireg zavičaja.

Slavici Moslavac čestitao je i zahvalio i gradonačelnik grada Kutine Zlatko Babić: „Velika je stvar za nas u Kutini, Muzeju i Moslavini to što imamo takve ljude poput Slavice koja širi i prezentira naše bogatstvo. Drago mi je da je to sve objedinjeno i zapisano jer na taj način trajno će ostati sačuvano. Nažalost, sada smo u vremenu kada je malo teže prezentirati ovako djelo te nismo na pravi način, velikom promocijom, mogli mu dati značaj, ali nadam se da će ponovno biti organizirane i naše Smotre folklora, kao i drugi značajni događaji, gdje ćemo se sigurno osvrnuti i na ovo djelo.“ Naslovnicom monografije pod nazivom „Priče iz medaljona“, umjetnice Mirjane Pavetić željelo se prezentirati istražene teme sažete u cvjetnom predlošku, a razgranate grančice s medaljonima – teme koje su zastupljene. Monografija sadržava 336 stranica, oko 700 povijesnih crno-bijelih i fotografija u boji, karata, crteža, vinjeta,  notnih zapisa pjesama i kola.

Monografija ima tvrdi uvez i može biti vrijedan dar stručnjacima etnolozima, folkloristima, prijateljima, poslovnim partnerima i drugim zaljubljenicima u baštinu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

Osnivač: Grad Kutina 
Godina osnutka: 1960.
Vrsta muzeja: opći - zavičajni 
Prostor muzeja: 230 m2 
Sastavni dio muzeja: 
Galerija Muzeja Moslavine