X
GO

Novosti
Datum članka: 22.7.2020.

Čuvari baštine /muzeji, zbirke KUD-ova, pojedinci u Tehničkom muzeju u Zg.

Etnografska izložba Čuvari baštine u Tehničkom muzeju u Zagrebu, ostaje otvorena do 26.7.2020. g.

 

Datum članka: 3.7.2020.

DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE za provedbu postupka jednostavne nabave: Sanacija temelja Muzeja Moslavine Kutina

Datum članka: 2.7.2020.

Čuvari baštine /muzeji, zbirke KUD-ova, pojedinci u Tehničkom muzeju u Zg.

Čuvari baštine

/muzeji, zbirke KUD-ova, pojedinci/

 

Materijalna i duhovna kultura  Moslavine, u etnografskom pogledu, nije se do početka XIX. stoljeća znatno izmijenila u odnosu na prijašnja razdoblja. Promjene nastaju tek u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća kada dolazi do raspadanja hrvatskih kućnih zadruga. Tradicijska se baština tada postepeno, a poslije Drugoga svjetskog rata ubrzano, mijenja ili potpuno nestaje i zato ju je bilo potrebno zaštititi, spasiti i valorizirati.

Na području  Sisačko-moslavačke županije nalaze se, osim Muzeja Moslavine Kutina i Gradskog muzeja u Sisku, Zavičajna zbirka Sajko u Novskoj, a odnedavno i Interpretacijski centar baštine Banovine u Petrinji. U Kutini je 1960. godine otvoren Muzej Moslavine Kutina, a vrijedni pojedinci, zaljubljenici u baštinu kao i kulturno-umjetnička društva u svojim prostorima imaju zavičajne zbirke vezane za svoj kraj te tako čuvaju materijalnu baštinu od propasti.

Tijekom šezdesetogodišnjeg razdoblja MMK često je mijenjao koncepciju izložbi i prostor, dok je Moslavina i širi zavičaj kao područje istraživanja ostalo isto, čak se zbog usporedbi i analiza proširivao na susjedna područja (Bilogoru, zapadnu Slavoniju, Hrvatsku posavinu i Banovinu). Tijekom dotičnog perioda etnolozi su ostvarili uspješnu suradnju s izvornim kazivačima, ali i stručnim djelatnicima i ustanovama iz muzeja, arhiva, instituta, galerija, Centara za kulturu u zemlji ali i inozemstvu (Italija, Francuska, Slovenija, Mađarska i Češka). Najveći broj predmeta Etnografskog odjela, oko 1000 su tekstilije,  predmeti načinjeni od lanenog i platna od konoplje, vune i sukna sakupljenih (njih 345) prilikom osnivanja Etnografske zbirke 1962./3. godine, dok su ostali predmeti tijekom kasnijeg perioda sakupljeni ili otkupom ili darivanjem. Osim tekstilija, to su predmeti od drva, metala, slame, zemlje, ljuske jajeta, srebra, koralja, sedefa... Zbirke sadržavaju i stare fotografije mjesta, ljudi, obreda i običaja, povijesne karte, rekonstrukcije nakita, odjeće, uporabne i ukrasne predmete, makete. Stalna etnografska izložba danas je izložena u prizemlju južnog dijela Muzeja, smještena u nekoliko prostorija, razdijeljena na više tematskih cjelina.

Mnoge osnovne škole, društveni domovi u kojima plešu i pjevaju članovi pojedinih kulturno umjetničkih društava,  u svojim prostorima baštine stare predmete iz prošlosti, a Muzej Moslavine Kutina je krajem 20. stoljeća imao i nekoliko zavičajnih zbirki i to u  Voloderskoj kleti u Voloderu, Malom Pašijanu, Kajgani, Garešnici, Husainu, Družinskoj hiži u Hotelu Kutina.  Stručni djelatnici, muzealci iz MMK također su davali stručne savjete za uređenje i održavanje drugih zbirki koje nisu bile u njegovom vlasništvu kao: Etnografska ostavština Zorke Sever u Popovači, Etno zbirka u Kajgani, Slovačka kuća u Lipovljanima, Etno zbirka u Donjem Mikloušu, Potoku, Donjoj Gračenici, Križu, Zbirka tradicijskog vinogradarskog suđa u Voloderu. Ipak su najznačajnije muzejske zbirke bile u Garešnici i Malom Pašijanu. Danas osim etnografskog stalnog postava u Muzeju Moslavine Kutina, MMK brine i o Etno kući u Crkvenoj ulici u Kutini. To je jedan od objekata koji čini cjelinu od pet okućnica, nanizanih pravilno uz cestu. Na njima su na tradicionalan način izgrađene stambene zgrade (kuća na kat, trem, trijem, čardak) koje predstavljaju jedinstven primjer postojanja seoske cjeline u urbanom okruženju.

Stranica 1 od 26 Stranica. Prethodna [1][2][3][4][5][6] Sljedeća
Podaci

Osnivač: Grad Kutina 
Godina osnutka: 1960.
Vrsta muzeja: opći - zavičajni 
Prostor muzeja: 230 m2 
Sastavni dio muzeja: 
Galerija Muzeja Moslavine