Prvi znanstveni i istraživački radovi na etnografskoj zbirci Muzeja Moslavine Kutina započeli su 1962. godine, a 1963. postavljena je i prva stalna postava u potkrovlju južnog krila muzeja pod stručnim vodstvom etnologinje gđe. Nade Getvaj iz Etnografskog muzeja iz Zagreba. Tijekom proteklih desetljeća, Etnografski odjel je često mijenjao stručne djelatnike, etnologe i stručnu građu, dok je Moslavina kao područje istraživanja ostalo isto, čak se i proširilo na susjedne krajeve: hrvatske Posavine, novljanske Posavine i zapadne Slavonije, te Bilogore. Danas je Stalni etnografski postav izložen u prizemlju južnog dijela Muzeja, smješten u nekoliko prostorija te razdijeljen na više tematskih cjelina: arhitektura i okućnice, uzgoj i prerada žitarica, Lonjsko polje i moslavačko vinogorje, unutrašnje uređenje, narodne nošnje, oglavlja i nakit, duhovna kultura (Božić, Uskrs, Ivanje, Jurjevo).

Stalni postav sadržava originalne predmete od tekstila, drveta, gline, metala i slame nastalih tijekom 19. i početkom 20. stoljeća, zatim brojne izvorne fotografije ili njihove rekonstrukcije, makete i karte cijelog moslavačkog područja. Najveći broj predmeta je od lanenog i konopljinog platna, vune i sukna sakupljenih prilikom osnivanja Etnografske zbirke 1963. godine, dok su ostali predmeti tijekom kasnijeg perioda sakupljeni bilo otkupom ili darivanjem.

Etnografska građa raspoređena je u sedam zbirki koje su obrađene i objavljene u brojnim mapama, zbornicima, katalozima i drugim stručnim publikacijama:

Zbirka tradicijske odjeće, obuće i nakita te Zbirke oglavlja smatraju se najvrjednijim zbirkama Etnografskog odjela, a sastoje se od dječje muške i ženske, radne i blagdanske nošnje, djevojačkih oglavlja (parte, vijenci), oglavlja muškaraca i udatih žena (šešira-škrljaka, šubara, ženskih marama-peča, kapica – poculica…), crvenih kraluža, belih sekanaca, srebrnih škuda, struka, ranih pantlika, mašni, te tradicijske i poseljačene obuće, od opanaka remenjaša, skipetnjaka, cipela, čizama, kaljača i klompi.

Zbirka tekstila sadrži predmete izrađene od lana, konoplje, pamuka i drugog tvorničkog materijala, često bogato ukrašenih pamukom (pismom), vunom i svilom nastalih ili u samom tijeku tkanja (naopački prijebor, na daščicu, u zev, vutlak ili vutlek, gažva) ili vezenih (pečkim, plosni, kosovskim, ovijencom), te šlinganjem. Zbirku sačinjavaju: plahte, jastučnice, ručnici, zidnjaci, tabletići, torbe i ukrasne trake za pokućstvo.

Zbirka lončarskih proizvoda sadrži glineno posuđe - tegle, zdele, peharčeke, stucke, krugle, ćupove, barilce, tiganjke, maslenjače, pećnjake, cedilke, sirnice i drugo posuđe upotrebljavano u tradicionalnim seoskim domaćinstvima kutinske okolice.

Zbirka tradicijskog gospodarstva sadrži predmete različite veličine,  namjene i kvalitete od drva, metala, špage, šibe, a vremenski obuhvaća razdoblje 19. i 20. stoljeća. Sastoji se od: tkalačkog stana, drvenog pribor potrebnog za tkanje i predenje, ribarskih sprava, vinogradarske opreme, posuda, priručnih strojeva i naprava vezanih za obradu zemlje, slame, žita. U ovu zbirku spadaju namještaj i ostale spremnice za ruho, hranu, dokumente.

Zbirka razglednica sastoji se od crno bijelih i razglednica u boji  nastalih krajem 19. te tijekom 20. stoljeća. Sadrži razglednice mjesta Kutine, Popovače, Križa, Ivanić Grada, Kloštar Ivanića, Ludine, Garešnice, Čazme, Lipovljana i drugih manjih mjesta. Zbirka sadržava i razglednice s folklornim motivima, osobito narodnih nošnji, te motivima Lonjskog polja.

Zbirka pisanica sadrži pisanice od ljuske jajeta (kokoši, guske, prepelice i noja). Ukrašene  su tehnikama risanja voskom u jednoj ili više boja, akrilnim bojama, faksimilirane zeljastim biljem, oplitane vunicom, koncem i špagom, licitarskim tijestom, i najnovijom salvetnom tehnikom. Motivi na pisanicama su različiti ,od sasvim jednostavnih geometrijskih koji se sastoje od: točkica, valovnica, prugica, kružića, križeva, svastika, do stilizacije cvjetnih i animalnih motiva. Na pisanicama su ponekad napisani stihovi ili inicijali risača odnosno osobe kojoj se daruje.