X
GO

Galerijski odjel

Muzej Moslavine Kutina do 1972. godine prikupio je respektabilan broj vrijednih umjetničkih djela te se tako pokazala potreba za formiranjem Galerijskog odjela. Godine 1983. palača obitelji Ausch, iz razdoblja historicizma, dodijeljena je od Skupštine općine Kutina na trajno korištenje Galeriji Muzeja Moslavine Kutina. Danas Galerijski odjel broji četiri zbirke: Zbirka akademskog stvaralaštva, Zbirka amaterskog stvaralaštva, Zbirka Ivana Milata i Zbirka crteža Ivana Branka Imrovića. U navedenim zbirkama raspoređeni su radovi u brojnim u tehnikama: ulja na platnu, akvareli, grafike, crteži, pastel, skulptura itd. Nju su značajno obogatili svojim donacijama Ivan Milat, Miroslav Šutej, obitelj Zorke Sever, obitelj Rudolfa Donassya i Anton Cetín. Djela su po svome stilsko poetskom izričaju i tematskom pristupu heterogena a sadržaj zbirki je odraz širine zbirnog fonda galerije. Zbirka predstavlja presjek moderne hrvatske umjetnosti 20. stoljeća sa značajnim enciklopedijskim imenima: Joso Bužan, Marino Tartaglia, Ferdinand Kulmer, Kosta Angeli Radovani, Branko Ružić, Ivan Lovrenčić, Ivo Vojvodić, Sava Šumanović, Zlatko Kauzlarić Atač, Mersad Berber, Božidar Jakac, Slava Gvozdić, Kruno Bošnjak, Stipe Sikirica, Boris Dogan, Ivo Kalina, Mato Jurković, Cata Ribar Dujšin, Davorin Radić, Ivan Branko Imrović, Vladimir Meglić, itd . Sva ova navedena imena, i još mnogo drugih, zastupljena su u Stalnom postavu koji se s vremenom blago mijenja i obogaćuje. Značajke Stalnog postava su dinamičnost, raznovrsnost medijsko likovnih pristupa, što nosi u sebi povijesno estetske vrijednosti umjetnosti 20. i početka 21. stoljeća.

 

Voditeljica odjela: kustosica Jelena Batinić, prof.

Odjeli
ArheološkiArheološki

Arheološki

EtnografskiEtnografski

Etnografski

GalerijskiGalerijski

Galerijski

Kulturno - povijesniKulturno - povijesni

Kulturno - povijesni



 

Marino Tartaglia, Motiv pod snijegom
1969. g., ulje na lesonitu, 500 x 390 mm



Marino Tartaglia (Zagreb, 1894 - 1984) likovno je obrazovanje stekao u Zagrebu i u inozemstvu, gdje se kretao u duštvu futurista i drugih avangardista. Od 1931. bio je profesor na Akademiji u Zagrebu. Prva njegova djela izrazito su ekspresionistički obilježena. Na kasnijim slikama pojavljuju se tragovi raznorodnih traženja, ali zatomljenijeg kolorizma.


Cezanističkim pristupom i plošnim rasporedom kromatskih masa dolazi do samog ruba nefiguracije. Motiv je često pretvoren u znak, smješten u središte plohe.
Takav proces sinteze u kojoj je slika ekstrakcija oblika iz prirode karakterističan je i za posljednje razdoblje njegova stvaralaštva.

Djelo karakterizira snažna koloristička ekspresija i potpuna dematerijalizacija forme, karakteristična za 60-e godine.