Muzej Moslavine Kutina je kompleksna muzejska ustanova koja se bavi prikupljanjem,

obradom i prezentacijom i publiciranjem kulturno-povijesnog blaga sa područja Moslavine, dijela hrvatske Posavine i zapadne Slavonije. Moslavina zauzima dio središnje Hrvatske na području Lonjsko-Čazmanske zavale. Okružena je rijekama: na sjeveru i sjeverozapadu Česmom, na istoku i sjeveroistoku Ilovom, te na jugu Lonjom i Trebežom. U sastav Sisačko-moslavačke županije ulazi i dio zapadne Slavonije sa središtem u Lipovljanima koji su poznati kao mjesto s najvećim brojem zastupljenih nacionalnih manjina u odnosu na broj stanovnika, njih čak trinaest na tek četiri tisuće i sto jednog stanovnika prema posljednjem popisu.

Muzej se smjestio u središtu Kutine, u bivšem ladanjskom dvorcu grofova Erdödy sagrađenom  sredinom 18. stoljeća. Barokna je to pravokutna kurija, s malim trijemom iznad ulaza na istočnom pročelju. Izvorni, barokni izgled zgrade izmijenjen je prilikom historicističke obnove 1895. godine, zabilježene na zabatu, kada je kurija dobila izgled  koji je neznatno izmijenjen do danas. Kao zavičajni muzej osnovan je 15. 3.1960. godine s arhivom i povijesnom zbirkom, da bi u kasnijem periodu proširio svoju djelatnost na arheologiju i etnologiju 1963., a 1972. otvara se galerijski odjel.

Dio djelatnosti Muzeja koji se odnosi na stručnu obradu i prezentaciju  prikupljene građe odvija se u dva objekta: zgrada Muzeja (bivša kurija grofova Erdödy) i drugi u zgradi Galerije (Stara banka). U Muzeju Moslavine postavljene su stalne zbirke: etnografska, arheološka i kulturno-povijesna, a u Galeriji: na katu je stalna galerijska zbirka slika i skulptura, dok se u prizemlju prezentiraju povremeni tematski sadržaji: izložbe, promocije, radionice i predavanja. Stručna djelatnost Muzeja i danas se odvija u četiri odjela: arheološki, etnografski, galerijski i kulturno-povijesni. Najstarija svjedočanstva o životu na području današnje Moslavine sežu u protopovijest. O tome svjedoče fosilni ostaci velikih sisavaca – praslonova i nosoroga nađeni u rudniku bentonitne gline u Gornjoj Jelenskoj. Njihova starost se procjenjuje na oko 18 milijuna godina. Da se kontinuitet života u tim pradavnim razdobljima nastavio potvrđuju i naslage fosilnih ostataka puževa – paludina, stare oko 15 milijuna godina. Od tada pa do neolitika (kamenog doba) čovječanstvo je prošlo golemo vremensko razdoblje i veliki napredak čije su najizrazitije manifestacije bile: stalna naselja, visoka razina materijalne kulture, duhovno izražavanje, a možda i zajednički jezik unutar pojedinih etničkih skupina.

Iz pretpovijesnih razdoblja postoje značajni arheološki ostaci – predmeti materijalne kulture, koji se čuvaju i prezentiraju u Muzeju Moslavine u Kutini. Najbrojniji i najatraktivniji su primjerci keramičkog posuđa iz razdoblja kasne Vučedolske kulture (3. tisućljeće pr. Kr.) sa arheološkog lokaliteta Gradina Marić u Mikleuškoj, oko 20 kilometara sjeverozapadno od Kutine, na južnim obroncima Moslavačke gore.

U rimsko doba područje današnje Moslavine bilo je dio provincije Panonije. Već krajem 1. stoljeća n.e., odmah nakon pacificiranja Ilirskih (Panonskih) plemena, građene su ceste uz koje su nastali vojni logori, ruralna i urbana naselja, latifundije (poljoprivredna imanja, veleposjedi) sa središnjim zgradama - villama rusticama. Na potezu od Kutine do Osekova, na oko 15 kilometra pronađeno je 8 mjesta sa ostacima iz rimskog razdoblja. Neka od tih mjesta danas su arheološka nalazišta s perspektivom da se pretvore u manje arheološke parkove. Još 1873. godine, naš poznati povjesničar i Ilirac Ivana Kukuljević Sakcinski, na temelju zemljovida nastalih po antičkim izvorima, slijedeći trasu rimske ceste, koja je svoje izvorište imala u Sisciji, nailazi na urbano naselje Varianis, te kaže da bi njegove ostatke mogli tražiti u Kutini-Kutinska lipa.

Djelatnici Muzeja

Djelatnici Muzeja Moslavine sudjelovali su na brojnim istraživanjima, a ostvarila se suradnja sa brojnim Muzejima, arhivima, institutima, galerijama i Centrima za kulturu u zemlji i inozemstvu (Italija, Mađarska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Češka i Srbija). Zatim sa mještanima mnogobrojnih naselja na širem području Moslavine, hrvatske Posavine, novljanskog kraja i Banovine. Terenski rad, prikupljanje građe i podataka od sve rjeđih sudionika vremena, kazivača, posao je kome djelatnici Muzeja posvećuju mnogo pažnje. Zahvaljujući takvom predanom dugogodišnjem radu i prikupljanju muzejske građe i podataka sačuvan je veliki dio narodne ostavštine iz vremena 19, do sredine dvadesetog stoljeća. Etnografski odjel Muzeja uspostavio je suradnju s mnogim muzejima unutar zemlje, te ostvario i međunarodne veze. Muzealci ulažu napore u arhiviranje prikupljene muzejske građe ne samo u muzejskim eksponatima i dokumentima, već kroz multimedijski prikaz. Video i audio zapisi događanja vezanih uz arheološki, kulturno povijesni i etnografski odjel. Na taj način rad muzeja približen je širem krugu korisnika i prilagođen današnjem vremenu.

Tijekom 50-to godišnjeg razdoblja tiskane su brojne knjige, katalozi, mape, zbornici i priručnici, zatim promovirali smo se putem plakata, razglednica i suvenira. Održali likovne, etnografske, arheološke i povijesne izložbe kako djelatnika Muzeja, tako i suradnjom i razmjenom s drugim ustanovama. Održali smo niz povijesnih i etnografskih radionica.

Izložbom najvrednijih predmeta muzejske građe, te mapom Muzej Moslavine se predstavio povodom 50 godina rada Muzeja Moslavine 2010. g., a tijekom vremena snimljeno je i nekoliko filmova: 45 godina Muzeja Moslavine, Ribarstvo Lonjskog polja, Kamo su otišli ribari, Arheologija u Moslavini, a kao suradnici HTV-a izdvajam filmove: Moslavačke slike, U zjenici sunca, U ime škrleta…